IMPERIAL RUSSIAN BALLET | CARSKI RUSKI BALET | GEORGES BIZET – RODION SHCHEDRIN: CARMEN SUITA | MAURICE RAVEL: BOLERO | ZADAR | DVORANA KREŠIMIR ĆOSIĆ | PETAK, 25. STUDENOGA 2011. | POČETAK U 20:00 SATI | PRODAJA ULAZNICA (CIJENA: 100,00 KN I 140,00 KUNA) U TURISTIČKO-INFORMATIVNOM CENTRU ZADAR

Ulaznice se prodaju u Turističko-informativnom centru TZG Zadra na Narodnom trgu (ulaz iz Ul. M. Klaića / tel. 023 316 166) – radno vrijeme: ponedjeljak – petak 8:00 – 21:00, subota – nedjelja 9:00 – 21:00 (u studenom subota - nedjelja od 9:00 – 14:00 sati).

U prodaji su sjedala na parteru (uključujući teleskopske tribine) po cijeni od 140,00 kuna i sjedala na tribinama po cijeni od 100,00 kuna.

“CARMEN SUITA”

Georges Bizet – Rodion Shchedrin

Koreografija – Alberto Alonso

Baletna postava – Gediminas Taranda

Premijera “Carmen – suite” Rodiona Shchedrina održana je na sceni Bolshoj teatra 1967. godine s Majom Pliseckajom u glavnoj ulozi u postavi kubanskog balet majstora Alberta Alonsa. Od tada se trijumfalni nastupi ovog djela nastavljaju na svjetskim kazališnim scenama do današnjih dana. Glazba poznatog baleta postala je omiljena na repertoaru simfonijskih orkestara.

Tema novele Prospera Merimea sa istoimenim likom Carmen proslavila se zahvaljujući genijalnoj operi francuskog kompozitora Georgesa Bizeta. Teško je bilo zamisliti da je moguće “obući” likove ove priče u nove glazbene obraze, no Shchedrin je došao na ideju stvoriti glazbenu transkripciju (aranžiranje ili premještanje tj. fantaziju ili parafrazu) kako bi “izazvao novi odnos ka već poznatom materijalu, našao nove detalje, kutove te riješio ih novim, suvremenim glazbenim sredstvima, brinući se, naravno, sačuvati individualnost autora”. No, obnavljajući žanr transkripcije, Shchedrin stvara jedinstveno djelo – on odsjeca osnovni ton i predstavlja nam vanvremenski sadržaj, gdje se likovi javljaju kao simboli Ljubavi, Strasti, Smrti, Volje, Sudbine, tj. heroji postaju nosioci ideje. Radnja baleta razvija se na nivou životno stabilne geometrijske figure - trokuta – u ovom slučaju ljubavnog: Carmen –Don Jose – Toreador. Taj trokut razara konflikt između slobodne volje gorde ciganke, te temelja i tradicije društva “maski” – ljudi marioneta, koji se boje i najmanjeg ispoljavanja slobode duha i svake “nesličnosti” samima sebi.

Izvana gledana linija sadržaja izgleda ovako: Ciganka Carmen i vojnik Don Jose su se zavoljeli. Zbog nje Don Jose napušta službu, zaboravlja na dug – samo da bi bio s voljenom. No, Carmen je slobodna u svojim osjećajima – sada njome ovlada strast k toreadoru, te je Don Jose zaboravljen. Nesposoban podnijeti nevjeru, Don Jose ubija voljenu, za koju je sloboda skuplja od svega…

Simbol vjere Carmen: “Ljubav je slobodna i očarava svijet, jača je od svih zakona i vlasti”. I još: “Slobodna sam se rodila, slobodna ću i umrijeti!”. Carmen voli život i bori se za njega. I ako je uvjet za taj život igra sa smrću, ona će i to prihvatiti. Život Carmen podsjeća na arenu, u kojoj ona vodi svakodnevnu borbu sa svima onima koji posežu za njenom slobodom. Nije slučajno što radnja baleta podsjeća na koridu. Sudbina razvija i usmjerava događaje, koji predodređuju tragičan rasplet ljubavne drame.

Trinaest numera jednoaktnog baleta razvijaju pred nama ideju suprotstavljanja dva svijeta: svijet Carmen – svijetli, bujan, ispunjen ljudskim emocijama i stradanjima i svijet maski – hladan, bez strasti, nemilosrdan u odnosu s drugima.

Uloge:

Carmen – laureat međunarodnog natjecanja, Anastasia Miheikina (Ana Pashkova)

Don Jose ­– Nariman Bekzhanov

Toreador -  Volkov

Korehidor – Yuri Ostrovsky

Fate – Elena Kolesnichenko

Ciganke – Ekaterina Tikanova, Y. Golovyna

Umjetnici “Carskog Ruskog Baleta”

“BOLERO”

Maurice Ravel

Koreografija Nikolaj Androsov

Kostimi Ala Koženkova

Maurice Ravel (1875. – 1937.) osjećao se kao građanin svijeta. Majka je bila Baskiljka, a otac Švicarac. Kompozitor se rodio u Španjolskoj, na Pirinejskim planinama, školovao se i živio u Parizu, osjetio je utjecaj C. Debussyja, N. Rimskog-Korsakova, orkestrirao “Slike s izložbe” M. Musorskog, te zajedno s I. Stravinskim obradio “Hovanščinu”

Imao je mnogo koncerata kao pijanist i dirigent, bio na turnejama po Europi, živio i radio u USA. Po narudžbi S. Djagiljeva na libreto M. Fokina stvorio je koreografsku simfoniju – balet “Dafne i Cloe”. 1925. godine napisao je operu “Dijete i čarolija”. Proslavio se kao autor orkestralnih djela: “Španjolska rapsodija”, “Valcer” i “Bolero”.

Poznato je da se ideja za “Bolero” kod kompozitora pojavila poslije posjete velike tvornice s njezinim pokretnim trakama, ujednačenim kretanjem mehanike, grohotom mašina. Međutim “velika glazba - često je ponavljao Ravel – uvijek dolazi iz srca”. “Bolero” – jedno je od najosjećajnijih djela svjetskih glazbenih klasika. Ovdje caruju očaravajući narodni motivi južnih krajeva Španjolske, Afrike, Mauricijusa…

Kratki  sadržaj

Na prijestolju – predivno Božanstvo, kome se klanjaju mnobrojni pogani i poganke. Glazba je sve glasnija i čini se kao da to oživljava idola, pretvarajući ga iz nijeme skulpture u živu Boginju. Ona se spušta na zemlju po stepenicama sastavljenim od živih ljudskih tijela i spaja se u ples s Glavnim Poganom ­– jedinim kome je dopušteno dodirnuti Boginju. Opijen njenom blizinom, čini se kako je postao ravan Božanstvu. Međutim, to je obmana i iluzija. Boginja će se ponovo uzdignuti na svoje prijestolje, veličanstvenim pokretom gurajući u provaliju bezumnika usmjerenog ka njoj …

Izvođači:

Božanstvo – Elena Kolesnichenko

Glavni pogan – Gediminas Taranda (Nariman Bekzhanov)

Poganke – Ekaterina Tikanova, Y. Golovyna